Pitao/la: Barka27
Poštovani, Nedavno sam imala treći spontani pobačaj. Koje pretrage trebam napraviti? Prvi spontani pobačaj bio je sa 14 tjedana, drugi i treći spontani sa 8 tjedana trudnoće. U drugoj i trećoj trudnoći razvoj embrija je stao u 5 tjednu.
Pitao/la: Emina
Molim Vas za mišljenje. Već duže vrijeme borim se sa dijagnozom neplodnosti. Inače su mi dijagnosticirani PCOS, kod supruga je sve uredu. Uradjen mi je i HSG i oba jajovod asu prohodna. Iza mene su 2 postupka inseminacije...bezuspješna, i 4 postupka IVFa, takodjer bezuspješna. U punim stimulacijama dobivala sam maksimalno 3 jajne stanice, koje bi uvijek bile oplodj...
Postavite pitanje | Sva pitanja
Na pitanja odgovaraju:
prim.mr.sc. Renato Bauman, dr.sc. Romana Dmitrović, prim.dr.sc. Vladimir Šparac, dr.sc. Erden Radončić
Poznato je da je u trudnoćama nakon IVF-a, čak i jednoplodnim, više komplikacija nego u trudnoćama nakon spontanog začeća. Praksa transfera samo jednog embrija (single embryotransfer- SET) teoretski bi ovo mogla promijeniti. U velikoj studiji istraživača iz Švedske pretražen je švedski nacionalni registar da bi se odgovorilo na ovo pitanje. U studiji je uspoređen ishod trudnoća u općoj populaciji, nakon spontanog začeća, sa ishodom trudnoća iz IVF-a, bilo da je rađen SET ili dvostruki embriotransfer (DET).
U postupcima potpomognute oplodnje, kada se vraćaju dva ili tri embrija, raste vjerojatnost višeplodne trudnoće. Međutim, tu se radi o dvojajčanim, različitim blizancima ili trojcima. Jednojajčani blizanci su genetski identični, i puno se rjeđe rađaju od dvojajčanih, a nastanu kada se već formirani rani zametak podijeli u maternici.
Klamidija (chlamydia trachomatis) uzrokuje spolno prenosivu bolest koja se veže uz neplodnost, jer infekcija oštećuje jajovode u žene. Liječnici iz Italije su proveli istraživanje objavljeno u časopisu Systems Biology in Reproductive Medicine, u kojem su željeli saznati koliko je česta infekcija klamidijom u slučajnom uzorku neplodnih parova.
U Cochrane Database of Systematic Reviews nedavno je objavljen članak o utjecaju antioksidansa (vitamin E, L-karnitin, cink, magnezij) na uspjeh postupaka medicinski potpomognute oplodnje. Tijekom života svi smo povremeno izloženi utjecaju oksidativnog stresa (viška kisika u tijelu, koji može dovesti do oštećenja stanica), a smatra se da su promjene spermiograma često posljedica takvog stresa, čak u do 80% slučajeva.
Odavno se u medicinskoj literaturi spekulira da žene u postupcima potpomognute oplodnje imaju povišen rizik za karcinom jajnika, bilo zbog opetovanog uzimanja lijekova za stimulaciju bilo zbog stalnih punkcija jajnika.
Biopsija endometrija je zahvat kojim se u žena koje imaju ponavljane neupjele embriotransfere ili sumnju na upalu uzima uzorak sluznice maternice i šalje na analizu. Studija objavljena u časopisu Fertility Sterility sugerira da sam zahvat i lagana lokalna upala koju on prouzroči moguće djeluje povoljno na uspješnost IVF-a.
Mada je taj tip liječenja najnepopularniji, već dugo se pretpostavlja da je jedini pravi način za uspostavljanje ovulacije u pretilih žena sa sindromom policističnih jajnika promjena životnih navika, koja uključuje dijetu i vježbanje. Istraživanje objavljeno u časopisu Human Reproduction proučilo je utjecaj ovakvih intervencija ukoliko se provode samo 6 tjedana.
Oštećeni jajovodi ispunjeni tekućinom, koji se medicinski zovu saktosalpinks, predstavljaju dilemu za modernu reprodukcijsku medicinu, jer još nije konačno utvrđeno treba li ih prije IVF-a kirurški odstraniti ili ne. Ukoliko se pristupi operaciji odstranjenja jajovoda, to negativno utječe na krvnu opskrbu jajnika te odgovor na stimulaciju jajnika postaje nezadovoljavajući.
Na nedavnom sastanku američkog društva za reproduktivnu medicinu u Denveru prikazani su rezultati istraživanja liječnika iz Michigana, koji su analizirali 158385 ciklusa potpomognute oplodnje. Žene koje su bile u postupcima kategorizirane su prema indeksu tjelesne mase (BMI).
Dugo se zna da rezultati potpomognute oplodnje ovise o dobi žene, pa se pretpostavljalo da je slično i sa dobi muškarca. Dosadašnje studije su imale različite rezultate, pa su istraživači iz Izraela pregledali 10 studija koje proučavaju utjecaj dobi muškarca na uspješnost potpomognute oplodnje.
Ovdje možete pročitati neke od prezentacija liječnika sa nedavno završenog I hrvatskog kongresa o medicinskoj oplodnji.
Na stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi danas je objavljen dokument koji opisuje rezultate uspješnosti postupaka medicinski potpomognute oplodnje prije i poslije novog zakona. 18.5.2010. 14 - 15. 05. 2010. Državne ustanove u RH: Više...
Medicinska oplodnja u RH
http://www.neplodnost.hr/media/system/dokumenti/Medicinska%20oplodnja%20u%20RH%5B1%5D.pdf Više...
Konačni program I. hrvatskog kongresa o medicinskoj oplodnji
NP Plitvička jezera, Hotel Jezero
Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH Više...
Važni linkovi
Više...