Prema smjernicama iz novog zakona, odnedavno se u Hrvatskoj parovima u IVF postupku smrzava višak jajnih stanica dobivenih stimulacijom ovulacije. Ova je tehnika relativno nova, i dosada se uglavnom koristila kod žena sa dijagnosticiranim karcinomom, da bi im se sačuvala plodnost nakon liječenja kemoterapijom ili zračenjem. Iznimno, jajne su se stanice smrzavale i na želju nekih žena, koje su tako odgađale materinstvo za kasniju dob.

U časopisu Human Reproduction Update je nedavno objavljen pregledni članak Laure Rienzi i suradnika, o morfološkim karakteristikama jajnih stanica koje se dobiju u postupku stimulacije ovulacije za IVF/ICSI. Kako autori naglašavaju, selekcija jajnih stanica samo na osnovu njihovog izgleda bi mogla biti jako važna, pogotovo u zemljama gdje zakonske restrikcije onemogućuju inseminaciju svih jajnih stanica u svježem ciklusu.

Danas se u svijetu koriste dvije metode za zamrzavanje jajnih stanica, takozvana vitrifikacija (kod koje se jajne stanice ne odmrzavaju nego zagrijavaju za ponovnu upotrebu) i sporo zamrzavanje (kod koje se jajne stanice odmrzavaju). Istraživači iz Brazila su u studiji objavljenoj u časopisu Fertility Sterility usporedili ove dvije metode, i došli do zaključka da je metoda vitrifikacije bolja. 

Zamrzavanje jajnih stanica alternativno je rješenje za situacije u kojima postoje zakonska ograničenja zamrzavanja zametaka (kao odnedavno u Hrvatskoj) ili etičke dileme samog para oko zamrzavanja zametaka. Također, postoji mogućnost da se vitrifikacijom jajnih stanica mlade osobe produži njen reproduktivni vijek, u slučaju ozbiljnih bolesti koje sprečavaju trudnoću ili odgađanja prve trudnoće zbog drugih razloga.