Poznato je da je u trudnoćama nakon IVF-a, čak i jednoplodnim, više komplikacija nego u trudnoćama nakon spontanog začeća. Praksa transfera samo jednog embrija (single embryotransfer- SET) teoretski bi ovo mogla promijeniti. U velikoj studiji istraživača iz Švedske pretražen je švedski nacionalni registar da bi se odgovorilo na ovo pitanje. U studiji je uspoređen ishod trudnoća u općoj populaciji, nakon spontanog začeća, sa ishodom trudnoća iz IVF-a, bilo da je rađen SET ili dvostruki embriotransfer (DET).
U postupcima potpomognute oplodnje, kada se vraćaju dva ili tri embrija, raste vjerojatnost višeplodne trudnoće. Međutim, tu se radi o dvojajčanim, različitim blizancima ili trojcima. Jednojajčani blizanci su genetski identični, i puno se rjeđe rađaju od dvojajčanih, a nastanu kada se već formirani rani zametak podijeli u maternici.
Klamidija (chlamydia trachomatis) uzrokuje spolno prenosivu bolest koja se veže uz neplodnost, jer infekcija oštećuje jajovode u žene. Liječnici iz Italije su proveli istraživanje objavljeno u časopisu Systems Biology in Reproductive Medicine, u kojem su željeli saznati koliko je česta infekcija klamidijom u slučajnom uzorku neplodnih parova.
U Cochrane Database of Systematic Reviews nedavno je objavljen članak o utjecaju antioksidansa (vitamin E, L-karnitin, cink, magnezij) na uspjeh postupaka medicinski potpomognute oplodnje. Tijekom života svi smo povremeno izloženi utjecaju oksidativnog stresa (viška kisika u tijelu, koji može dovesti do oštećenja stanica), a smatra se da su promjene spermiograma često posljedica takvog stresa, čak u do 80% slučajeva.
Odavno se u medicinskoj literaturi spekulira da žene u postupcima potpomognute oplodnje imaju povišen rizik za karcinom jajnika, bilo zbog opetovanog uzimanja lijekova za stimulaciju bilo zbog stalnih punkcija jajnika.
Biopsija endometrija je zahvat kojim se u žena koje imaju ponavljane neupjele embriotransfere ili sumnju na upalu uzima uzorak sluznice maternice i šalje na analizu. Studija objavljena u časopisu Fertility Sterility sugerira da sam zahvat i lagana lokalna upala koju on prouzroči moguće djeluje povoljno na uspješnost IVF-a.
Sindrom policističnih jajnika i anovulacija
Mada je taj tip liječenja najnepopularniji, već dugo se pretpostavlja da je jedini pravi način za uspostavljanje ovulacije u pretilih žena sa sindromom policističnih jajnika promjena životnih navika, koja uključuje dijetu i vježbanje. Istraživanje objavljeno u časopisu Human Reproduction proučilo je utjecaj ovakvih intervencija ukoliko se provode samo 6 tjedana.
Oštećeni jajovodi ispunjeni tekućinom, koji se medicinski zovu saktosalpinks, predstavljaju dilemu za modernu reprodukcijsku medicinu, jer još nije konačno utvrđeno treba li ih prije IVF-a kirurški odstraniti ili ne. Ukoliko se pristupi operaciji odstranjenja jajovoda, to negativno utječe na krvnu opskrbu jajnika te odgovor na stimulaciju jajnika postaje nezadovoljavajući.
Na nedavnom sastanku američkog društva za reproduktivnu medicinu u Denveru prikazani su rezultati istraživanja liječnika iz Michigana, koji su analizirali 158385 ciklusa potpomognute oplodnje. Žene koje su bile u postupcima kategorizirane su prema indeksu tjelesne mase (BMI).
Dugo se zna da rezultati potpomognute oplodnje ovise o dobi žene, pa se pretpostavljalo da je slično i sa dobi muškarca. Dosadašnje studije su imale različite rezultate, pa su istraživači iz Izraela pregledali 10 studija koje proučavaju utjecaj dobi muškarca na uspješnost potpomognute oplodnje.
Prema novom izvještaju ICMART-a (International Committee Monitoring Assisted Reproductive Technologies), od 1978. i rođenja Louise Brown do danas je u svijetu rođeno oko 4,3 miliona djece začete potpomognutom oplodnjom.
ZAGREB - Britanac Robert Edwards (85), znanstveni otac prve bebe iz epruvete, dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju.
- Edwardsova postignuća dovela su do liječenja neplodnosti koja pogađa oko 10 posto parova diljem svijeta - priopćio je jučer predstavnik Karolinska Instituta u Stockholmu.
U trudnoćama nakon MPO nađe se niži nivo proteina PAPP-A, a razina ovog proteina se provjerava u sklopu testova za otkrivanje kromosomopatija u ranoj trudnoći (rani kombinirani probir). Otkako se rade ti testovi probira, zbog standardno nižih razina ovog proteina postoji i dilema da li su testovi pouzdani i u trudnoćama nakon MPO.
Velik broj žena, po nekim procjenama i 50%, će tijekom reproduktivnog doba imati miome. Miomi se dijele na submukozne (koji se nalaze unutar same šupljine maternice i mijenjaju joj oblik), intramuralne (koji se nalaze u stijenci, odnosno mišiću; i ukoliko nisu preveliki ne mijenjaju oblik šupljine maternice) i subserozne (koji sa stijenke maternice polaze prema van, odnosno trbuhu). Sistematski pregled objavljen u American Journal of Obstetrics and Gynecology pokušao je odgovoriti na pitanje koliko miomi štete želji za rađanjem.
Prema smjernicama iz novog zakona, odnedavno se u Hrvatskoj parovima u IVF postupku smrzava višak jajnih stanica dobivenih stimulacijom ovulacije. Ova je tehnika relativno nova, i dosada se uglavnom koristila kod žena sa dijagnosticiranim karcinomom, da bi im se sačuvala plodnost nakon liječenja kemoterapijom ili zračenjem. Iznimno, jajne su se stanice smrzavale i na želju nekih žena, koje su tako odgađale materinstvo za kasniju dob.
Da li je povišeni progesteron razlog za neuspjeh postupka potpomognute oplodnje u nekih žena već je dugo predmet debata. Da bi odgovorili na ovo pitanje, istraživači iz Valencije su proveli studiju koja je nedavno objavljena u časopisu Human Reproduction.
Dob žene i preuranjena menopauza
U prvoj se fazi ciklusa u žene u reprodukcijsko doba može izmjeriti broj antralnih folikula (AFC, antral follicle count). To su folikuli veličine 2-8 mm koji se lako vide i prebroje ultrazvukom. Njihov broj prema mnogim istraživanjima dobro korelira sa odgovorom na stimulaciju u postupcima potpomognute oplodnje.
Dugo je godina poznato da je ženska pretilost nepovoljan faktor u uspješnosti IVF-a. Novo istraživanje grupe iz New Yorka objavljeno u časopisu Journal of Assisted Reproduction and Genetics pokazuje da je isto vjerojatno točno i za muškarce.
Dobro je poznato da pacijentice nakon stimulacije ovulacije u postupcima potpomognute oplodnje moraju uzimati preparate koji su tzv. podrška žutom tijelu. Široko je pihvaćeno da su u tu svrhu najbolji preparati progesterona (injekcije progesterona, gel, te tablete poput Duphastona i Utrogestana), a da li je tim preparatima potrebno dodati estradiol nije posve jasno.
U časopisu Human Reproduction Update je nedavno objavljen pregledni članak Laure Rienzi i suradnika, o morfološkim karakteristikama jajnih stanica koje se dobiju u postupku stimulacije ovulacije za IVF/ICSI. Kako autori naglašavaju, selekcija jajnih stanica samo na osnovu njihovog izgleda bi mogla biti jako važna, pogotovo u zemljama gdje zakonske restrikcije onemogućuju inseminaciju svih jajnih stanica u svježem ciklusu.
Otkako se u reprodukcijskoj medicini počelo uvoditi elektivni transfer jednog embrija (u engleskoj literaturi SET – single embryo transfer) traju rasprave da li je takav pristup poželjan i hoće li se time smanjiti šansa za trudnoću. U prvo vrijeme većina objavljenih studija bila je retrospektivna, pa su u statistiku uspješnosti ulazile i žene koje niti nisu imale više od jednog embrija za transfer. U zadnje se vrijeme objavljuju prospektivne studije, pa su tako u časopisu Fertility Sterility francuski istraživači objavili rezultate.
Grupa liječnika iz San Francisca pratila je 434 para iz 8 tamošnjih klinika za liječenje neplodnosti, da bi utvrdili zašto neki parovi odustaju od liječenja. Istraživanje je provedeno telefonskim intervjuom 4, 10 i 18 mjeseci nakon uključenja u studiju, za što je bilo potrebno obaviti uvodnu konzultaciju sa specijalistom i započeti dijagnostičku obradu.
U časopisu New England Journal of Medicine objavljen je pregled preporuka za dijagnostiku i liječenje žena sa endometriozom. Endometrioza je bolest kod koje se tkivo sluznice maternice (endometrij) nađe izvan maternice, obično na jajnicima i potrbušnici, te uzrokuje bolove i neplodnost. Od nje boluje 6-10% žena u reproduktivno doba, i čak do 50% žena s neplodnošću.
Preliminarni rezultati istraživanja nazvanog Nurses Health Study II, prezentirani na 9. međunarodnom kongresu za istraživanje autizma [9th Annual International Meeting for Autism Research (IMFAR)] govore da je u žena koje su neplodne, ili koje su koristile lijekove za indukciju ovulacije gotovo dva puta povišen rizik za rađanje djeteta sa bolesti iz spektra autizma.
Otkad je u reprodukcijsku medicinu, i osobito u indukciju ovulacije kod žena sa sindromom policističnih jajnika uveden metformin, u stručnim krugovima traje rasprava da li je on bolji lijek izbora za takve žene od klomifena. Dosada objavljene studije davale su oprečne rezultate, i uglavnom u korist klomifena.
Istraživači sa Royan Institute iz Irana su nakon embriotransfera, dok je kateter kojim su prenešeni embriji još u maternici, praznom malenom špricom ubrizgavali nešto zraka u maternicu, i poboljšali stopu trudnoća u odnosu na pacijentice kod kojih nisu ubrizgavali zrak.
Medicinska oplodnja - Liječnici s Plitvica preporučili ministru da dopuni zakon
Povlašteni status imat će žene sa 40 i više godina, vrlo neplodni muškarci, žene u kojih se dobiva malo stanica, parovi s mnogo neuspjelih pokušaja...
NAJLJEPŠA CURICA NA SVIJETU
Prije 9 tjedana postali smo presretni roditelji najljepše curice na svijetu, a kako je sve počelo....
U Hrvatskoj danas ima 15 posto parova koje muči problem neplodnosti i po tim brojkama naša se zemlja nimalo ne izdvaja od ostalih razvijenih zemalja. Dakako, u Hrvatskoj koja je suočena i s negativnim demografskim pokazateljima niskog udjela mladih i visokog udjela starijih ljudi, problem smanjenja plodnosti poprima ozbiljniju notu.
I kada je odgovor jajnika na stimulaciju loš pa se dobije samo 1-4 folikula na dan HCG-a, bolje je nastaviti sa planiranom vantjelesnom oplodnjom nego se odlučiti za inseminaciju, kažu autori studije objavljene u časopisu Fertility Sterility. Šansa za trudnoću u žena u kojih se nastavilo sa postupkom IVF-a bila je 3.6 puta veća nego u žena kod kojih se naknadno odlučilo za inseminaciju.