Naslovna | ČLANCI | Iz drugih izvora

Prenešeno iz drugih izvora

ZIKA VIRUS - preporuke za žene koje planiraju trudnoću

Prenešeno iz drugih izvora

Na www.medscape.com objavljene su privremene smjernice i preporuke vezano uz Zika virus, za 2016. godinu, a koje su predložene od strane Centers for Disease Control and Prevention.

Na infekciju Zika virusom mora se posumnjati u osobe koja živi ili je putovala u zahvaćeno područje (uglavnom Latinska Amerika) u posljednja 2 tjedna, a ima 2 ili više od slijedeća četiri simptoma: vrućica, osip, konjunkitivitis (crvene oči) ili artralgija (bol u zglobovima).

Muškarac kojem je partnerica trudna, a živi ili je posjetio područje gdje komarci prenose Zika virus, trebao bi koristiti kondom ili apstinirati od spolnih odnosa za cijelo vrijeme trajanja trudnoće.

Trudnice koje su posjetile zahvaćeno područje, trebale bi se testirati na Zika virus, čak ako i nemaju simptoma infekcije.

Muškarcima i ženama kojima je dijagnosticirana Zika infekcija, ili imaju simptome Zika infekcije nakon moguće izloženosti Zika virusu, preporuča se slijedeće:

- Žene ne bi smjele planirati trudnoću najmanje 8 tjedana od pojave simptoma

- Muškarci ne bi smjeli imati nezaštićeni spolni odnos najmanje 6 mjeseci od pojave simptoma (taj interval je preporučen na temelju ograničenih saznanja o prisutnosti Zika virusa u ejakulatu, a dobiven je tako da se dosad najduži period u kojem je potvrđen Zika virus u sjemenu zaraženog muškarca pomnožio sa 3)

- Za muškarce i žene bez znakova Zika infekcije, ali s mogućom izloženošću Zika virusu ( putovanje u zahvaćeno područje ili nezaštićeni spolni odnos sa zaraženom osobom), preporuča se da odgode planiranje trudnoće najmanje 8 tjedana iza moguće izloženosti Zika virusu

- Parovima u kojima muškarac živi u zahvaćenom području, a nije razvio simptome infekcije, preporuča se da koriste kondome ili apstiniraju od spolnih odnosa, dok god postoji aktivni prijenos Zika virusa

Zasad još nisu dokumentirani slučajevi prijenosa Zika virusa u postupcima medicinski potpomognute oplodnje, ali prijenos putem doniranih gameta ili zametaka je teoretski moguć. Zika virus se ne uništava prilikom procesa kriopohrane. Zbog toga, prema preporuci Food and Drug Administration, donori sjemena ili jajnih stanica ne mogu biti osobe sa bilo kojim od slijedećih rizičnih faktora: dijagnoza Zika infekcije u posljednjih 6 mjeseci; prebivalište ili putovanje u područje zahvaćeno aktivnim prijenosom Zika infekcije u posljednjih 6 mjeseci; unutar 6 mjeseci spolni odnos sa muškarcem koji je u periodu od 6 mjeseci prije spolnog odnosa bio zaražen Zika virusom ili je putovao u područje aktivnog prijenosa Zika virusa.

 

Nobel ‘tati’ prve bebe iz epruvete

Prenešeno iz drugih izvora

ZAGREB - Britanac Robert Edwards (85), znanstveni otac prve bebe iz epruvete, dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju.

- Edwardsova postignuća dovela su do liječenja neplodnosti koja pogađa oko 10 posto parova diljem svijeta - priopćio je jučer predstavnik Karolinska Instituta u Stockholmu.

 

Milinović će ipak dopustiti zamrzavanje zametaka

Prenešeno iz drugih izvora

Medicinska oplodnja - Liječnici s Plitvica preporučili ministru da dopuni zakon

Povlašteni status imat će žene sa 40 i više godina, vrlo neplodni muškarci, žene u kojih se dobiva malo stanica, parovi s mnogo neuspjelih pokušaja...

 

Najprije posao i karijera, a tek onda djeca!

Prenešeno iz drugih izvora

Dob u kojoj se žene odlučuju na majčinstvo stalno se pomiče na više, pa smo se već približili statistici po kojoj prvo dijete ima većina tridesetogodišnjakinja

U Hrvatskoj danas ima 15 posto parova koje muči problem neplodnosti i po tim brojkama naša se zemlja nimalo ne izdvaja od ostalih razvijenih zemalja. Dakako, u Hrvatskoj koja je suočena i s negativnim demografskim pokazateljima niskog udjela mladih i visokog udjela starijih ljudi, problem smanjenja plodnosti poprima ozbiljniju notu.

   

"Napokon, postat ću majka nakon pet godina čekanja"

Prenešeno iz drugih izvora

Dvadesetosmogodišnja V. Š. iz Novalje u šestom je tjednu trudnoće, no posebnost je u tome što je trenutačno jedna od dvije žene u Hrvatskoj koje su zanijele nakon odmrzavanja jajnih stanica.
Ozarena i nasmiješena, u jednokrevetnoj sobi u Petrovoj bolnici u Zagrebu, dočekala nas je mlada žena kojoj se ostvario san, dug punih pet godina! Dvadesetosmogodišnja V. Š. iz Novalje u šestom je tjednu trudnoće, no posebnost je u tome što je trenutačno jedna od dvije žene u Hrvatskoj koje su zanijele nakon odmrzavanja jajnih stanica. Kada je sa svojim suprugom zasnovala obitelj, nije znala što je neplodnost, a danas dobro poznaje sve stručne termine, lijekove, metode, postupke povezane s "umjetnom oplodnjom".

 

Očekujemo prve bebe iz zamrznutih jajnih stanica

Prenešeno iz drugih izvora

Jajne stanice radi izvantjelesne oplodnje u listopadu i studenom prošle godine zamrznute su u osam posto pacijentica, a u prosincu i siječnju počelo je odmrzavanje jajnih stanica, oplodnja i prijenos. U Hrvatskoj ima trudnoća nakon zamrzavanja jajnih stanica, ali za sada je riječ o premalim brojevima da bismo mogli ocijeniti vrijednost postupka, rekao je prof. dr. Velimir Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, na jučerašnjem okruglom stolu o “umjetnoj oplodnji” koji je organizirao HSLS.
EU nejedinstven
S obzirom na to da je prema Zakonu o medicinskoj oplodnji, zamrzavanje zametaka, osim u iznimnim situacijama, zabranjeno, in vitro fertilizacija temelji se na svježem embrio transferu i postupcima zamrzavanja jajnih stanica. U svibnju će struka, na kongresu IVF iznijeti šestomjesečne rezultate, istakao je također prof. Šimunić.
Predstojnik Odjela za reproduktivnu medicinu u Mariboru akademik Veljko Vlaisavljević istakao je da EU nema jedinstvenu platformu u području “umjetne oplodnje” te da gotovo svaka zemlja u svojim zakonima ima neka ograničenja, ali je pohranjivanje viška zametaka radi novog postupka izvantjelesne oplodnje “zlatni standard”. To, kao dobru kliničku praksu preporučuje i europska udruga za reprodukciju i embriologoiju, istaknuo je Vlaisavljević.
On smatra da nije problem u primjeni metode zamrzavanja jajnih stanica jer, kako je rekao, posrijedi je metoda koja će se usavršiti, ali napomenuo je da problem vidi u tome “što je provjerena i sigurna metoda zamijenjena još nedovoljno provjerenom”.
Stručnjaci se pak slažu da je zamrzavanje zametaka iznimno važna metoda za žene koje su u poodmakloj dobi te za muškarce sa zdravstvenim problemom teške neplodnosti.
Iako se očekivalo da će HSLS ovih dana izići sa svojim prijedlogom zakona o medicinskoj oplodnji, jer kao liberalna stranka drže neodrživom zabranu zamrzavanja zametaka te ograničenje da se u prvom postupku smiju oploditi samo tri jajne stanice, ipak će, kako je rekao predsjednik stranke Darinko Kosor, pričekati 1. svibnja. Ako statistički rezultati pokažu manje uspješnih medicinskih oplodnji, HSLS će potaknuti sazivanje koalicijskog sastanka i iznijeti svoje prijedloge izmjena Zakona o medicinskoj oplodnji. Rezultate medicinske oplodnje prema novom Zakonu pratit će i Ministarstvo zdravstva kako bismo vidjeli jesu li potrebne ikakve intervencije u zakon, rekao je jučer državni tajnik Ante Zvonimir Golem. Iznio je i to da je zakon donio i određeni napredak.
Nema sivih zona
Među ostalim, nema više sivih zona rada, što znači sigurnost pacijenata, a za struku koja je bila zanemarena najmanje dvadeset godina, Ministarstvo kupuje novu opremu i ulaže u edukaciju ljudi.
Prof. Šimunić također je iznio podatke koje je prikupio iz sedam medicinskih centara, i to za listopad i studeni prošle godine, o tome da je napravljeno više postupaka in vitro fertilizacije nego prije donošenja zakona.
Obavljena su 602 postupka, što je 17,7 posto više, rezultat je 167 trudnoća ili 23 posto više nego 2008. i 2009., a 52 pacijentice ili 8,6 posto pomoć su potražile izvan Hrvatske.

Jajne stanice radi izvantjelesne oplodnje u listopadu i studenom prošle godine zamrznute su u osam posto pacijentica, a u prosincu i siječnju počelo je odmrzavanje jajnih stanica, oplodnja i prijenos. U Hrvatskoj ima trudnoća nakon zamrzavanja jajnih stanica, ali za sada je riječ o premalim brojevima da bismo mogli ocijeniti vrijednost postupka, rekao je prof. dr. Velimir Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, na jučerašnjem okruglom stolu o “umjetnoj oplodnji” koji je organizirao HSLS.

 

HSLS će tražiti izmjene Zakona o umjetnoj oplodnji

Prenešeno iz drugih izvora

HSLS je na okruglom stolu najavio da će tražiti izmjene Zakona o medicinskoj oplodnji. Zahtijevaju da se u postupku izvantjelesne oplodnje mogu oploditi sve jajne stanice dobivene u jednom postupku, a ne samo tri, kao i da se višak preostalih spolnih stanica i zametaka sprema.

Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič kazala je da će nakon šestomjesečne primjene tog zakona HSLS najkasnije do 1. svibnja zatražiti očitovanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o uspješnosti njegovog provođenja kao i o broju uspješno provedenih medicinskih oplodnji.
Pokaže li izvješće nezadovoljavajuće rezultate, HSLS će inicirati koalicijski  sastanak na kojem će iznijeti svoje prijedloge izmjena i dopuna tog zakona.
Najspornije za HSLS je što zakon ne dopušta zamrzavanje zametaka, iako je potvrđeno da je stopa uspješnosti tih postupaka puno viša ako se koristi  zametak umjesto jajne stanice.
Profesor ginekologije na ljubljanskom Medicinskom fakultetu i voditelj Odjela za reproduktivnu medicinu u Općoj bolnici Maribor Veljko Vlaisavljević istaknuo je kako zamrzavanje embrija kao metoda ne samo da poboljšava uspješnost tehnike liječenja već se smanjuju i rizici višeplodne trudnoće.
Predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju Velimir Šimunić rekao je da je napad na aktualni zakon nepravedan jer je puno toga dobrog donio. Smanjilo se vrijeme čekanja na ulazak u postupak. Istaknuo je i da Hrvatska omogućava šest besplatnih postupaka, dok Njemačka plaća tek 50 posto troškova za tri postupka.

HSLS je na okruglom stolu najavio da će tražiti izmjene Zakona o medicinskoj oplodnji. Zahtijevaju da se u postupku izvantjelesne oplodnje mogu oploditi sve jajne stanice dobivene u jednom postupku, a ne samo tri, kao i da se višak preostalih spolnih stanica i zametaka sprema. 

 

Broj umjetnih oplodnji pao za trećinu

Prenešeno iz drugih izvora

Unatoč brojnim kritikama koje su dolazile iz redova oporbe, nevladinih udruga, pa čak i vladajuće koalicije, krajem prošle godine Sabor je izglasao Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Samo nekoliko mjeseci kasnije počeli su se pokazivati prvi porazni rezultati.
Prema podacima koje je iznijela glavna biologinja bolnice Sveti Duh dr. Sanja Vujisić-Živković, uspješnost medicinski potpomognute oplodnje u toj bolnici pala je za čak trećinu, odnosno postotak postignutih trudnoća od 31. srpnja pao je sa 36 na 24 posto. Riječ je o prvim takvim statistikama u kojima je u obzir uzet ukupni broj postupaka, bez razvrstavanja pacijenata po dobi, dijagnozi ili nekom drugom parametru.

 

Pratite nas na facebooku

Brza pretraga